RIJEČ UZ PROMOCIJU KASETE I CD-A „ JA RUSNAK BUL I BUDZEM“ – RUSINSKE PJESME

Ja Rusnak Bul i Budzem Pjesme link

Najljepši odgovor na pitanje „ TKO SU RUSINI ?“ dala je mr. sc. Nada Bajić, koja kaže: „Kada razmišljam, onda dolazim do spoznaje da smo Mi- naša pjesma, naša pjesma smo Mi“

Želeći to i pokazati, odlučila se na posao. Odabrala je pjesme iz svih grupa, kako su one svrstane po poznatim etnografima:
(1) pjesme koje su donesene preseljenjem 1740. - 1810. godine ;
(2) originalne pjesme panonske ravnice;
(3) pjesme koje su prenesene iz Potkarpatja i Zakarpatja od 1850. do danas;
(4) Pjesme koje imamo odavno, ali one nisu naše po melodiji i po tekstu, već pripadaju cijeloj regiji, svim narodnim grupama, kako našim, tako i moravskim, slovačkim, poljskim i mađarskim.

Bela Bartok ih naziva pastirskim, dr. Filaret Kolessa mandrivni-putujućim, a poljski etnograf dr. Bisrtonj jasno je protumačio kako su nastale ove pjesme „karpatskog ciklusa“: „Naši Huculi - pastiri napasali su svoja stada po obroncima Karpata i tražeći dobru ispašu - idući od istoka prema zapadu karpatskim vijencem, ponekih godina stizali su čak do čeških krajeva i Šlezije. Iz svojih krajeva nosili su sa sobom svoju pjesmu, pjevajući i svirajući na fruli, ali su prisluškivali i pjesme tih narodnih grupa, s kojima su se na tom putu susretali. Tamo su odnosili svoje pjesme, a kada su se vraćali, što im se dopalo prenijeli su u svoj kraj. To je trajalo vjekovima. Na taj način spomenute etničke grupe pjevaju nekoliko desetina pjesama, a niti jednu od njih ne može se pripisati jednom od spomenutih naroda.“
„Svaka od odabranih pjesama ima svoj karakter. Po njemu pojedina pjesma svaka za sebe ima vlastitu toplinu, vlastitu svjetlost, vlastitu ljepotu, a melodija to tumači. Samo onda pjesma može biti otpjevana dobro, ako pjevač oživi tu lijepu pjesmu, tako da onaj tko je sluša doživi tu toplinu i svjetlost pjevane pjesme, njezinu vlastitu ljepotu“, tako naglašava Onufrij Timko. „Nije nužno naglasiti da se baš tako željelo otpjevati koristeći jednostavnu razradu na više glasova … kako to naša pjesma sa svojim osobinama želi…“

Malo više „slobode“ imali su svirači, jer to nije tradicionalni tamburaški orkestar uz solo harmoniku, kakav se susretao od samih početaka rada KPD u Petrovcima i drugim mjestima gdje žive Rusini. Prije Domovinskog rata takvih je orkestara bilo, no sada je situacija takva da se sastavi formiraju i raspadaju, ali i pokušavaju pronaći novi, suvremeniji identitet, koristeći nove instrumente. S obzirom na okolnosti, bit će potrebno dulje vrijeme dok se sve ustali i saživi.
Orkestar koji je pratio ne egzistira. Sastavljen je od ljudi koji su željeli raditi bez naknade, koji su dolazili poslije rada na polju ili na radnom mjestu. Satima su radili do kasno u noć. Svi su koristili posuđene instrumente, što svakako doprinosi priznavanju njihova rada. Iako su koristili suvremene instrumente i moderniji aranžman, pjesme su ostale nedirnute, izvorne, onakve kakve su ih zapisali Onufrij Timko, dr. Vinko Žganec i Janko Čordaš.
Snimanje pjesama na kasetu i CD praćeno je samo jednom željom: zapisati prekrasne rusinske pjesme i ostaviti ih onima, koji će u njima znati pronaći ljepotu. Upravo to je i nama pomoglo da se odlučimo na ovakav rad, skupimo 20 pjesama na jedno mjesto, a pri tom nas je vodila ljubav prema pjesmi. Samo takva ljubav mogla je održati na tom poslu grupu entuzijasta i pomoći da se snimi prva kaseta i prvi CD na rusinskom jeziku u Republici Hrvatskoj.

Za to su zaslužni:
Zvonko Edelinski, harmonika i klavijature
Miroslav Kostelnik, akustična gitara,
Zvonko Đitko i Željko Vrtarić, bas i
Tomislav Ruskaj , prima.

Tu je prije svega prekrasni sopran Nada Šarik - Ujfaluši, koja je dala ideju, uradila najviše ne žaleći niti svoje slobodno vrijeme, ni svoja materijalna dobra - cijela financijska konstrukcija njena je briga i posao. Po svemu što je uradila i kako je radila, dokazala je da je prava unuka Arona Ujfalušija i Đure Šarika st., koji su u svoje vrijeme bili priznati Rusini u Petrovcima. Drugi glas je Ljupka Segedi- Falc, koja je pomogla sa zadovoljstvom i od srca.
Posebnu zahvalnost i priznanje nas koji smo imali čast i zadovoljstvo sudjelovati u realizaciji dajemo gospođi mr. sc. Nadi Bajić, koja nas je pokretala na rad svojom vedrinom, nasmijanošću i svojom nepresušnom energijom, njezinom suprugu gospodinu mr. sc. dr. Miroslavu Bajiću, specijalisti stomatološke protetike, na svesrdnoj podršci i strpljenju, kao i njihovom sinu Viktoru, diplomiranom inženjeru elektrotehnike i gospođici Jasni Jelić, apsolventu grafike na skladnom rješenju omota kasete i CD-a.
Gospodinu Željku Vrtariću, koji nam je omogućio da se služimo njegovim instrumentima, svesrdno pomagao svojim stručnim znanjem, koji se u svom poslu susreo s rusinskom pjesmom, u njoj našao hranu za svoju dušu, kako je i sam rekao, ali koji je neprestano ponavljao „IŠČE RAZ!“ ( još jednom! ).
Također toplo zahvaljujemo gospodinu dr. sc. Branku Beriću na susretljivo posuđenoj harmonici.

Na kraju zahvaljujemo svim sponzorima , bez čije pomoći doista ne bi mogli provesti naš naum:
DILJ d.d.,Vinkovci,
HAAS DOM d.o.o., Vinkovci,
MOTEL GEM, Vinkovci,
kao i onima koji će nam još financijski pomoći

Ljupka Falc

Napomena:
Za promociju kasete i CD-a Nada Bajić koristila se prezimenima svojih djedova Šarik i Ujfaluši